Nagrađeni radovi odlukom žirija novinarske nagrade Nino Ćatić 2025

Nagradu za najbolji radijski izvještaj dobio je Nijaz Memić i to za rad „Radio dokument Majka Saliha“.
Nijaz Memić rođen je 1974. u Sarajevu, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje, a kasnije diplomirao u Mostaru i magistrirao ekonomiju u Sarajevu. Sa 17 godina priključio se odbrani BiH kao pripadnik Zelenih beretki, više puta je ranjavan, a za hrabrost je odlikovan „Poveljom sa zlatnim štitom“.
Dugogodišnji je uposlenik RTV BiH i Redakcije dramskog i dokumentarnog programa Radija BiH i autor brojnih radio dokumentaraca o genocidu u Srebrenici, od kojih su mnogi ostavili snažan emotivni trag. Njegov rad obuhvata i oblasti medija, ljudskih prava i sporta za osobe s invaliditetom. Predstavljao je BiH na brojnim međunarodnim konferencijama.
Nagradu za najbolji televizijski prilog dobio je Haris Domazet i to za rad „364 dana Srebrenice”.
Haris Domazet je novinar medijske kuće TRT Balkan. Novinarsku karijeru je počeo priije 15 godina na RTV Bihać. Nakon toga je radio na javnim servisima u BiH – FTV-u i BHRT-u. Fokus njegovog novinarskog rada je na pričama koje daju glas marginaliziranim zajednicama i porodicama nestalih osoba, s ciljem dokumentovanja istine.

Nagradu za najbolji pisani tekst objavljen na web-portalu i novinama osvojila je Aida Trepanić Hebib i to za rad „Može li uspjeti srebrenički pokušaj uklanjanja negiranja genocida na mrežama“.

Aida Trepanić Hebib je novinarka BIRN-a BiH/Detektora od 2021. godine, gdje je stekla bogato iskustvo u izvještavanju sa suđenja za ratne zločine. Radila je na reportažama sa preživjelim žrtvama genocida i rata, analizama i istraživanjima o radu pravosuđa te publikacijama o digitalnim pravima.

Saznajte više

Nagrada za najbolju fotografiju pripala je Ivanu Mandiću i to za rad „Sjećanje u tišini“.
Ivan Mandić rođen je 1996. godine u Tuzli, gdje i danas živi. U slobodno vrijeme bavi se sportskom i medijskom fotografijom. Učestvovao je na raznim takmičenjima i projektima, a ova nagrada mu predstavlja veliku čast i dodatnu motivaciju za daljnji rad.
Nagradu za najbolji blog/vlog dobila je Aida Kauković i to za rad „Ramazan u Potočarima: nekad i sad“.
Aida Kauković rođena je 1999. godine u Bihaću i radi kao istraživačka novinarka za tursku državnu televiziju na Balkanu (TRT Balkan). Posvećena je dokumentovanju ratnih zločina i kršenja ljudskih prava u konfliktnim područjima. Diplomirala je kriminologiju na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i
sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu. Autorica je brojnih digitalnih reportaža, dokumentaraca, izložbi i serijala s fokusom na istraživačke priče, ratno naslijeđe i ljudska prava. Danas je posebno posvećena palestinskom pitanju, nastoji dokumentovati kršenja ljudskih prava i svakodnevni život pod okupacijom, dajući glas onima koji su sistemski ušutkivani.

Nagrađeni radovi odlukom žirija novinarske nagrade Nino Ćatić 2024

Nagradu za najbolji radijski izvještaj dobila je Koraljka Kurcenberger.

Koraljka je novinarka i urednica, članica redakcije Dramskog i dokumentarnog programa BH Radija 1. Iza sebe ima dugogodišnje iskustvo u kreiranju obrazovnih emisija i kulturnih sadržaja. Dobitnica je nagrade i specijalnog priznanja UNICEF-a za doprinos promociji i zaštiti prava djeteta. Autorica je radio dokumenta „Riff & Riječ“ (o muzičaru i piscu Damiru Avdiću) koji je nominiran za nagradu „Prix Europa“ u Berlinu. Pobjednički radijski izvještaj nosi naziv „Hatidža“.

Poema „Hatidža“ pjesnika Mile Stojića prevedena je na 20-ak jezika svijeta. Bol majke Srebrenice vidljiva je u svakom. Različiti jezici imaju isto razumijevanje, koje ovaj poetsko-dokumentarni zapis prenosi glasom, zvukom, tišinom… Poema „Hatidža“ izgovorena je na njemačkom, arapskom, turskom, engleskom, slovenskom, francuskom, albanskom, ruskom i na našim jezicima. Riječi putuju eterom posute srebrenim laticama užasa.

Saznajte više

Nagradu za najbolji televizijski prilog dobio je Hasan Gabela.

U novinarstvu je punih 30 godina, a njegov početak je bio ratne 1994. godine na Radiju Goražde. Nakon agresije na BiH, duži vremenski period bio je dopisnik „Večernjih novina“ i Agencije „Onasa“. 1998. godine počinje raditi kao urednik dokumentarnog programa TV Goražde. Od 2004. godine honorarno počinje raditi za RTV Federacije BiH da bi stalni angažman dobio 2005. kao dopisnik iz Goražda. Iako uglavnom prati dnevnopolitička dešavanja, njegova najveća ljubav su dokumentrani filmovi i priče o običnim ljudima.

Saznajte više

Nagradu za najbolji pisani tekst objavljen na web-portalu i novinama osvojio je Dragan Bursać.

Dragan Bursać rođen je 1975. godine. Odrastao je u Bosanskom Petrovcu i na obroncima Grmeča gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je završio u Sremskoj Mitrovici. Godine 2002. diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci. Profesor je filozofije i sociologije. Počeo se baviti novinarstvom 1998. u studentskom magazinu BUM. Nakon diplomiranja, počeo je raditi kao novinar na Radiju Banja Luka. Od 2009. do 2016. bio je zaposlen kao novinar i kolumnista portala BUKA. Godine 2014. počeo je objavljivati kolumne za Al Jazeeru Balkans. Redovan je kolumnista Al Jazeere Balkans i portala Radio Sarajevo. Regionalno objavljuje na portalima Autonomija (Vojvodina), te Antena M i Caffe del Montenegro (Crna Gora). Od 2021. godine član je P.E.N. Centra Bosne i Hercegovne. Dobitnik je velikog broja nagrada među kojima je najznačajnija European Press Prize 2018 i priznanje za hrabre novinare iz jugoistočne Evrope za njihov izvanredan rad i doprinos demokratiji, vladavini prava i slobodi medija u regionu od Njemačke asocijacije za jugoistočnu Evropu. Živi i radi u Banjoj Luci.

Saznajte više

Nagrada za najbolju fotografiju pripala je Ahmedu Bešiću.

Ahmed je rođen 2003. godine u Tuzli, a ljubav prema fotografiji naslijedio je i učio od najboljeg – svog djeda Ahmeta Bajrića Blicka. 2022. godine je proglašen za Dopisnika godine Dnevnog avaza, a danas radi kao fotoreporter za mnogobrojne portale, kako u TK i BiH tako i u regiji.

 

Naziv fotografije „Djevojčica u Potočarima“.

Nagradu za najbolji blog/vlog dobila je Mersiha Bešić.

Mersiha je rođena 1982. godine u Loznici. Do 1992. godine živjela je u Gornjem Šepku. Tokom agresije na našu zemlju bila je u Austriji, a u BiH vraća se 1997. godine. Rado ističe da je Podrinjka iako živi i radi u Tuzli. Ljubav prema fotografiji i reporterskom poslu rađa se uz oca Ahmeta Bajrića Blicka. Od svoje 15. godine počinje pomagati ocu i izlaziti na reporterske zadatke. Majka je dva sina koji također rade isti posao. Familijarno uređuju i održavaju portal BH Reporter koji je u njihovom vlasništvu. Iako su godinama angažovani u ovoj branši, posljednjih nekoliko godina su se posebno posvetili radu na portalu. Javnosti su poznati kao “Blicko tim”. U Tuzli rade i drže fotografsku radnju od 1996. godine.

Saznajte više

Specijalne nagrade

Specijalna nagrada za doprinos i očuvanje istine o genocidu u Srebrenici uručena je produkcijskoj kući Podrinjemedia – TV Podrinje.
Produkcijska kuća Podrinjemedia – TV Podrinje je prva nezavisna bošnjačka produkcijska kuća u bh. entitetu RS, uključujući i portal koji egzistira od marta 2019. godine. Portal je samo propratni i dodatni element njihovog osnovnog djelovanja, sa informacijama iz srednjeg Podrinja, Semberije, cijele zemlje i šire. Televizijski signal pušten je 1. maja 2019. godine, po dobijanju dozvole Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine, a osnivač je Vahidin Mulamustafić zajedno sa Senadom Hadžićem. S malim brojem uposlenika, uspijevaju i ono nemoguće. Ovaj medij predstavlja istočni bedem naše domovine, uz jasnu poruku da se jedino ekranizacijom svih zločina može sačuvati od zaborava naša krvava prošlost. U centru njihovog djelovanja je narod, odnosno ljudi koji nikada ili rijetko mogu dobiti priliku stati pred kamere i ispričati svoje priče. Imaju vlastite serijale emisija, produciraju i snimaju dokumentarne filmove.

Specijalna nagrada za doprinos i očuvanje istine o genocidu u Srebrenici uručena je José Sánchez Manzanu.

José Sánchez Manzano rođen je u Španiji 1980. godine, a posljednjih dvadeset godina živio je i radio u Portugalu, Brazilu, Italiji, Bugarskoj, Nizozemskoj i Bosni i Hercegovini. Kao novinar specijalizovan je za književne hronike, fotoreporterstvo, fotografsko izvještavanje i istraživanja zasnovana na ličnim ljudskim pričama. U ljeto 2013. godine prvi put je posjetio Bosnu i Hercegovinu gdje je pohađao kurs fotonovinarstva, te prvi put 11. jula posjetio Memorijalni centar. Godine 2020, tokom pandemije koronavirusa, učestvovao je na Maršu mira. Nekoliko mjeseci kasnije, odlučio je ostati živjeti u Bosni i Hercegovini da bi se bavio dugoročnim projektom, te dubinski upoznao lične priče i društvenu situaciju u Srebrenici i Bosni i Hercegovini. Trenutno je na doktorskom studiju komunikologije i obrazovanja, a cilj je proučavanje medijske stvarnosti u Bosni i Hercegovini u posljednje četiri decenije. Nastavlja raditi na svom novinarsko-književnom projektu u kojem su glavni protagonisti Nino i Hajra Ćatić.

Specijalnu nagradu za doprinos i očuvanje istine o genocidu u Srebrenici dobio je Omer Hasanović.
Omer Hasanović, novinar je Radio-televizije Federacije BiH, ITC-a Tuzla i saradnik političkog magazina „Mreža“. U genocidu u Srebrenici su mu ubijeni otac i brat. On, majka i drugi brat su cijeli rat proveli u Srebrenici i preživjeli. Filozofski fakultet, Odsjek Žurnalistika završio je u Tuzli. Uradio je desetine novinarskih priča i istraživačkih priloga iz cijele Bosne i Hercegovine, posebno iz Srebrenice. Između ostalog, u septembru prošle godine, Hasanoviću i ekipi magazina Mreža Federalne televizije uspjelo je ono što nije čak ni bh. pravosuđu. U Beogradu je locirao i pred kamerama ispitao bjegunca – generala i komandanta Vojske RS-a Milenka Živanovića, kojeg se tereti za zločine protiv čovječnosti u Srebrenici i Žepi 1995. godine.