Članovi žirija
Almasa Hadžić
Almasa Hadžić rođena je 1952. godine u Lastvi kod Trebinja. Od 1978. do 1992. godine živjela je i radila u Zvorniku. Trenutno živi u Tuzli. Pisanjem se počela baviti kao srednjoškolka. Dobitnica je nagrade 1973. i 1975. godine za kratku priču zagrebačke “Arene”. Tijekom ratu sudjelovala je u radu Pres centra Zvornik na slobodnoj teritoriji. Kao ratni izvjestitelj radila je za zvorničku “Tribinu”, “Ljiljan”, “Bošnjak”. Od 1996. godine radila je kao dopisnik iz Tuzle za “Dnevni avaz”. Iako je u penziji, i dalje aktivno piše i objavljuje. Po vlastitom priznanju, njena porodica je najbolji dio njene biografije.
In MemoriamSalih Brkić (1948-2023)
Rođen je u Mostaru 1948. godine. Tijekom novinarskog rada pisao je i izvještavao o mnogim temama, a u ratu i poslije njega o stradanju Bošnjaka u Podrinju i šire. Autor je brojnih dokumentrnih filmova. Bio je dugogodišnji uposlenik Federalne televizije. Dobitnik je brojnih novinarskih nagrada, a jedna od njih je i Povelja Hasan Kaimija za životno djelo.
Marko Divković
Marko Divković dugogodišnji je tuzlanski novinar. U svojoj dugoj karijeri bio je predsjednik Udruženja/udruge BH novinari, novinar Televizije BiH, dopisnik iz Tuzle za Radio Slobodna Europa više od 12 godina, uključujući ratne godine u BiH 90-ih. Vodio je i Dnevnik Radija SE. Bio je ratni izvjestitelj. Izvještavao je sa mjesta događaja poznatog kao Tuzlanska kolona. Svjedočio je o tragediji na tuzlanskoj Kapiji i nesrećama na borbenoj liniji. Nije dozvolio da mu bude nametnuta cenzura.
Marinko Sekulić Kokeza
Rođen je 5. 7. 1957. godine u Sarajevu. U Srebrenici živi od 1964. godine.
Od 1985. počinje profesionalni novinarski angažman na tadašnjem Radiju Srebrenica. Do ‘92. godine radio je i kao saradnik TV Sarajevo, uređivao fotografiju i pisao za lokalne "Srebreničke novine".
• Radio je kao novinar i glavni i odgovorni urednik na Radiju Kameleon i Radiju Sloboda. Nekoliko godina bio je saradnik u redakciji Radija Slobodna Evropa (RFE), a od 1998. godine do danas je stalni dopisnik Njemačkog medijskog koncerna Deutsche Wele (DW) i Radija WDR iz Kelna.
• Izvještavao je i kao dopisnik BHR1 i “Nezavisnih novina”.
• Inicijator je obnove rada radija u Srebrenici na početku poratnog povratka. Bio je stalno zaposlen u JS JP RTV Srebrenica kao novinar. Obavljao je dužnost glavnog i odgovornog urednika.
• Objavio je dvije knjige sa po 55 reportažnih zapisa. 2015. godine „Kako dopisnik iz Srebrenice javlja“ koja je prevedena i na italijanski jezik. „Priče iz Srebrenice“ 2023. godine.
Oženjen je, otac petero djece, stalno nastanjen u Srebrenici.
Denis Latin
Denis Latin, rođen u Šibeniku 14. februara 1966. godine, hrvatski je novinar, urednik i voditelj, najpoznatiji kao autor političke emisije Latinica.
Denis Latin je sa 16 godina bio dopisnik Slobodne Dalmacije iz rodnog Šibenika. Diplomirao je politologiju 1989. na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Na drugoj godini fakulteta bio je na audiciji za televizijskog novinara, nakon čega je počeo raditi kao reporter Zagrebačke panorame na HRT-u. Uređivao je i vodio Vijesti, Dnevnik 2, Dnevnik 3, emisiju "Slikom na sliku", te politički magazin "U potrazi". Zabavni show "Napokon nedjelja!" i emisiju "Otvoreni globus Denisa Latina" uređivao je i vodio na TV Mreži.
Bio je šef ratnog studija u Sisku 1991. i Kninu 1995.godine. Danas u Informativno-medijskom servisu HRT-a uređuje brojne informativne televizijske formate poput news programa HRT4, Teme dana, emisije Otvoreno, Vijesti i Dnevnika.
Od 1996. do 1998. obavljao je dužnost glavnog urednika "Mreže", prve privatne producentske tv kuće u Hrvatskoj.
Prof. dr. Šaćir Filandra
Prof. dr. Šaćir Filandra je rođen 1961. godine u Crnićima, Stolac. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za filozofiju i sociologiju 1985. godine. Doktorirao je iz oblasti savremena politička filozofija. Izabran je u zvanje redovnog profesora 2008. godine. Predaje nastavne discipline: Politička filozofija, Sociologija jezika, Politike identiteta i Socijalna filozofija na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Bio je gostujući predavač na Odsjeku za historiju / političke nauke na Yale univerzitetu u SAD-u 1999/2000. godine te pomoćnik predavača na Otvorenom univerzitetu, Institut za jugoistočno-evropske studije, Budimpešta, 1997. godine. Autor je knjiga Bošnjaci nakon socijalizma (o bošnjačkom identitetu u postjugoslovenskom dobu), Bošnjačka politika u XX stoljeću te Bošnjaci i Moderna, a nosilac je koautorstva za knjigu Bošnjačka ideja (sa Enesom Karićem) te autor preko četrdeset naučnih i stručnih radova.
Bio je glavni i odgovorni urednik Izdavačkog preduzeća “Sejtarija” u Sarajevu od 1994. do 2010. godine, a u periodu od 1988. do 1990. glavni i odgovorni urednik časopisa za kulturu “Lica” u Sarajevu. Funkciju predsjednika Bošnjačke zajednice kulture „Preporod“ obnašao je od 2001. godine do 2009. godine.
Participirao je u radu više domaćih i međunarodnih znanstvenih konferencija, kongresa i simpozija, kao i u realizaciji više naučnoistraživačkih projekata. Njegova knjiga Bošnjačka politika u XX stoljeću osvojila je nagradu i priznanje lista “Dnevni avaz” te je proglašena kulturnim događajem 1999. godine.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović primio dobitnike novinarske nagrade “Nino Ćatić”
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine čestitao je dobitnicima nagrade, kazavši da je dodjeljivanje ove nagrade izuzetno važan memorijalizacijski čin, te da novinarsko izvještavanje ima prvorazrednu ulogu u zaštiti istine o genocidu u Srebrenici.
Džaferović je istaknuo da je Nino Ćatić historijska ličnost, čiji posljednji izvještaj iz Srebrenicee nikada neće biti zaboravljen, te da je civilizacijska obaveza čuvati sjećanje na njega.
Predstavnici Udruženja Biti novinar, koje je organizator dodjele nagrade, uručili su plaketu zahvalnosti predsjedavajućem Predsjedništva BiH jer, kao visoki pokrovitelj, pruža kontinuiranu podršku nagradi.
Delegaciju nagrade “Nino Ćatić” su činili dobitnici nagrade u oblasti televizijskog priloga Mensud Zorlak i radijskog priloga Merima Uzunalić, te predstavnici Udruženja Biti novinar Emina Hodžić i Dino Durmić.
Prva dodjela
U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari prvi put dodijeljena novinarska nagrada "Nino Ćatić"
Organizator dodjele nagrade je Udruženje ''Biti novinar'' uz generalno pokroviteljstvo Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica i podršku Udruženja BH novinari, Organizacionog odbora za obilježavanje 25. godišnjice genocida u Srebrenici, Memorijalnog centra Srebrenica - Potočari, Udruženja Žene Srebrenice, Vlade TK, Grada Tuzla te saglasnost Hajre Ćatić majke Nine Ćatića.
Nagrade su dodijeljene u pet kategorija. Nagradu za radijski izvještaj dobio je Ismet Bećar, za televizijski prilog Alemi Kazatzić, za pisani tekst i fotografiju Samir Karić, te za blog/vlog Edina Latif.
”Mislila sam da je moj Nino zaboravljen. Zahvaljujući mladim ljudima nije. Nadam se da će ova nagrada živjeti, a sa njom i sjećanje na mog Ninu”, rekla je Hajra Ćatić.
Salih Brkić, jedan od članova žirija, istakao je da je na javni poziv pristiglo više od stotinu radova.
”Ostvarila se moja želja još iz 1996. godine kada sam rekao da se trebamo sjećati Nine Ćatića. Nadam se da će u sljedećim godinama biti što više onih koji će se prijavljivati za nagradu koja će čuvati sjećanje na žrtve genocida, i Ninu Ćatića samog”, rekao je, između ostalog, Brkić.
Pored Brkića u žiriju su bili i Marko Divković, Almasa Hodžić i Marinko Sekulić.
Dino Durmić i Emina Hodžić, organizatori dodjele novinarske nagrade "Nino Ćatić" istakli su zahvalnost Nininoj majci Hajri Ćatić.
”Drago nam je da smo uspjeli. Hvala svima na podršci. Nadamo se da će u narednim godinama ovo što radimo izrasti u još nešto veće”, rekla je Hodžić.
Durmić se zahvalio svima koji su podržali projekat.
”Naša ideja je zaživjela. Ostaje nam obaveza da radimo u kontinuitetu”, rekao je Durmić.
Dobitnici nagrada su emotivno reagovali, bez puno riječi.
”Ovo je prvi put da sam poslala priču na javni poziv u svim ovim godinama koje radim”, rekla je Edina Latif.
Pored glavnih nagrada dodijeljene su i specijalne zahvalnice pojedincima i kolektivima za kontinuirano izvještavanje o Srebrenici i genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici.
Plaketa je dodijeljena i Memorijalnom centru Srebrenica, a dobili su je i Federalna televizija, Radio-televizija Tuzlanskog kantona, Federalna novinska agencija, novinar Al Jazeere Balkans Adnan Rondić, direktor BIRN-a BiH Denis Džidić, fotograf Ahmet Bajrić Blicko, novinar RTV-a Srebrenica Adem Mehmedović, snimatelj Ahmedin Đozić, novinar portala Federalna.ba Enes Hodžić, učiteljica Ehlimana Lukačević-Grbo, te humanista Huso Muratović.
Zlatnu plaketu Udruženja “Biti novinar” je dobila majka Nine Ćatića, Hajra Ćatić.
Specijalna zahvalnica je uručena je i Edinu Ramiću ministru za izbjeglice i raseljena lica Federacije BiH, entiteta u Bosni i Hercegovini.
Prijem u predsjedništvu nakon prve dodjele
Uz pokroviteljstvo člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefika Džaferovića
Druga dodjela
U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari po drugi put dodijeljena Novinarska nagrada "Nino Ćatić".
Nagrade su dodijeljene u pet kategorija: Nagradu za radijski izvještaj dobio je Miralem Ovčina, za televizijski prilog Vahidin Mujagić, za pisani tekst Alma Arnautovic, za fotografiju Ahmet Bajrić Blicko, te za blog/vlog Anisa Mahmutović.
Osim konkursne procedure, Udruženje Biti novinar je dodijelilo i tri specijalna priznanja za novinare/ke koji su kroz svoj profesionalni put objektivno i profesionalno izvještavali o genocidu u Srebrenici i drugim ratnim zločinima.
Posthumno je dodijeljeno priznanje Kjašifu Smajloviću, novinaru "Oslobođenja" koji je ubijen u Zvorniku 1992. godine i prva je novinarska žrtva rata.
Specijalno priznanje je dodijeljeno i Melihi Škrijelj, novinarki FTV, za priču o dječaku Fahrudinu Muminoviću.
Ilustrator Admir Delić je također dobitnik specijalnog priznanja. Delić je široj javnosti poznat kao ilustrator koji kroz svoje ilustracije svakog 11. u mjesecu podsjeća na genocid u Srebrenici.
Novinarska nagrada je dodijeljena uz visoko pokroviteljstvo člana Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića, generalno pokroviteljstvo federalnog Ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica. Posebna zahvalnost iskazana je majki Hajri Ćatić i bratu Nine Ćatića Nerminu Ćatiću za bezrezervnu podršku pri realizaciji.
"Hvala svima koji su učestvovali u konkursu. Hvala što uz vas, ova inicijativa postaje tradicija.", poručili su inicijatori.
Prijem u predsjedništvu nakon druge dodjele
Kako je nastala ideja?
Prva dodjela Novinarske nagrade održana je 10. jula 2020. godine u Memorijalnom centru u Potočarima, a sama ideja nastala je godinu prije. S obzirom na to da je za realizaciju ovakvog projekta potrebno mnogo vremena i priprema, Emina Hodžić i Dino Durmić, novinari Federalne televizije upravo su tako i pristupili. U novinarskim krugovima često je razgovarano o tome kako i na koji način spasiti od zaborava ime Nine Ćatića. Glas na koji nijedno ljudsko biće ne može ostati imuno, posebno na njegov posljednji vapaj iz Srebrenice. Taj glas se naprosto ne zaboravlja. On izaziva milion osjećaja, stvarajući slike i situacije užasa koji se Srebrenici dešavao. Tjera vas da reagujete, da učinite nešto da se ne zaboravi. Stoga je obaveza nas novinara da ne dozvolimo da njegovo ime padne u zaborav. Ne smije.
I tako je i krenulo...Kada ideju izgovorite naglas, ona postaje živa, pronalazeći svoj put do realizacije. Formiran je mali tim raspoređen u Sarajevu, Tuzli i Srebrenici. Uz prvobitne poteškoće zbog pandemije koronavirusa, uspjeli smo napraviti kredibilnu i sada već prepoznatljivu Novinarsku nagradu, kako među kolegama i medijima tako i kod građana BiH.
Ciljeva je mnogo, a jedan od njih je ispunjen. Svi novinari i medijske kuće ujedinjenji su oko ove ideje, podrška dolazi sa svih strana, a slanjem velikog broja radova znači da nisu ostali samo na riječima podrške. Svojim direktnim učešćem jačaju ovu nagardu. I na kraju, ono što je najbitnije, rečenica Ninine majke Hajre „mislila sam da su ga svi zaboravili“ bila je najveći pokretač. Stoga obećavamo, Nino nije i neće biti zaboravljen. Sve nas je okupio 10. jula, ali 25 godina poslije.
