Udruženje „Biti novinar“, iza kojeg stoje Emina Hodžić i Dino Durmić, dodijelilo je sedmu međunarodnu novinarsku nagradu „Nino Ćatić“, kojom se odaje priznanje autorima za profesionalno izvještavanje o genocidu u Srebrenici i doprinos očuvanju kulture sjećanja. Visoki pokrovitelji nagrade su predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović i član Predsjedništva BiH Željko Komšić. Svih ovih godina, s nama je i Federalno ministarstvo izbjeglica i raseljenih osoba koje je među prvima prepoznalo ovu ideju. Također, uz nas su i Federalna televizija, Vlada Tuzlanskog kantona, Skupština TK - predsjednica Ivana Mijatović, Grad Tuzla, Grad Konjic, Organizacioni odbor za obilježavanje 31. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, kao i Memorijalni centar Srebrenica-Potočari. Zahvalnice su uručene i udruženjima majki koje su uvijek sa nama i uz nas - Udruženju Pokret „Majke enklave Srebrenica i Žepa“, Udruženju „Majke Srebrenice“ i Udruženje „Žene Srebrenice“.

 

Na prvom mjestu želimo zahvaliti porodici Ćatić, bez čije podrške i povjerenja novinarska nagrada „Nino Ćatić“ ne bi bila moguća. Njihova spremnost da zajedno s nama čuva sjećanje na Ninu Ćatića i vrijednosti za koje se zalagao temelj su ove priče već sedam godina. Upravo zahvaljujući porodici Ćatić danas smo u prilici da kroz ovu nagradu odamo priznanje novinarima koji profesionalno i odgovorno izvještavaju o genocidu u Srebrenici i doprinose očuvanju istine i kulture sjećanja.

 

 

Specijalno priznanje novinarske nagrade „Nino Ćatić“ dodijeljeno je Bakiru Hadžiomeroviću, istaknutom bosanskohercegovačkom novinaru, uredniku i generalnom direktoru Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine.

Hadžiomerović je novinarsku karijeru započeo 1995. godine na tadašnjoj Televiziji Bosne i Hercegovine, a najveću prepoznatljivost stekao je kao autor i voditelj dugogodišnjeg političkog magazina 60 minuta na Federalnoj televiziji. Kroz svoj rad kontinuirano je izvještavao o ratnim zločinima, s posebnim fokusom na otkrivanje lokacija masovnih grobnica i ukazivanje na odgovornost počinilaca koji su godinama izbjegavali pravdu. U svojim kolumnama i javnim istupima dosljedno je upozoravao da je šutnja o Srebrenici oblik negiranja genocida, naglašavajući da ignorisanje i prešućivanje 11. jula predstavlja novi čin nepravde prema žrtvama i njihovim porodicama. Dan uoči dodjele nagrade Bakir Hadžiomerović boravio je u Srebrenici i Potočarima, gdje je odao počast žrtvama genocida. Zbog ranije preuzetih službenih obaveza nije bio u mogućnosti prisustvovati ceremoniji dodjele i lično preuzeti priznanje.
Zbog dugogodišnjeg profesionalnog angažmana, doprinosa očuvanju istine o genocidu u Srebrenici i afirmaciji odgovornog novinarstva, Organizacioni odbor i inicijatori novinarske nagrade „Nino Ćatić“ dodijelili su Bakiru Hadžiomeroviću specijalno priznanje za doprinos izvještavanju o istini i genocidu u Srebrenici.
 

Specijalno priznanje novinarske nagrade „Nino Ćatić“ dodijeljeno je Sadiku Salimoviću, dugogodišnjem novinaru i piscu koji više od pet decenija bilježi priče, sudbine i stradanja ljudi iz Srebrenice.

Kao dugogodišnji dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Srebrenice, Salimović je svoj profesionalni život posvetio dokumentovanju događaja, svjedočenja i ljudskih sudbina koje su obilježile ovaj kraj. Njegovi izvještaji, reportaže i zapisi predstavljaju dragocjeno svjedočanstvo vremena i neizostavan izvor za razumijevanje onoga što se dogodilo u i oko Srebrenice.Autor je više knjiga koje čuvaju istinu od zaborava, među kojima se posebno izdvajaju roman „Put smrti: Srebrenica–Tuzla“ i knjiga „Majka“, djela koja kroz autentična svjedočenja i ljudske priče govore o stradanju, gubitku, ali i snazi preživjelih. Zbog višedecenijskog predanog novinarskog rada, neumornog bilježenja istine i izuzetnog doprinosa kulturi sjećanja, Organizacioni odbor i inicijatori novinarske nagrade „Nino Ćatić“ dodijelili su Sadiku Salimoviću specijalno priznanje za doprinos izvještavanju o istini i genocidu u Srebrenici.

 

Specijalno priznanje novinarske nagrade „Nino Ćatić“ dodijeljeno je Muhamedu Kahrimanoviću, istaknutom bosanskohercegovačkom snimatelju i hroničaru čiji su ratni snimci ostali trajno svjedočanstvo o stradanju i borbi za opstanak tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Djelujući u okviru informativne službe „Press Zvornik“, Kahrimanović je kamerom zabilježio prve potresne trenutke dolaska preživjelih Srebreničana iz „kolone smrti“ na slobodnu teritoriju. Ti snimci obišli su svijet i postali dio udarnih vijesti brojnih međunarodnih medija. Bio je i dio novinarske ekipe koja je pratila legendarnog komandanta Hajrudina Mešića – Kapetana Hajru, a njegov bogati arhivski materijal poslužio je kao osnova za brojne dokumentarne filmove. Danas radi kao snimatelj na Radio-televiziji Tuzlanskog kantona, ostajući vjeran novinarskom pozivu i dokumentovanju događaja od značaja za javnost. Zbog izuzetnog doprinosa dokumentovanju istine o genocidu u Srebrenici i očuvanju autentičnih svjedočanstava za buduće generacije, Organizacioni odbor i inicijatori novinarske nagrade „Nino Ćatić“ dodijelili su Muhamedu Kahrimanoviću specijalno priznanje za doprinos izvještavanju o istini i genocidu u Srebrenici.

 

 

Dobitnica novinarske nagrade „Nino Ćatić“ za najbolji blog/vlog u 2026. godini je Aida Kauković za rad „Trideset godina poslije ‘koridora smrti’ ponovo na putu spasa“.

Aida Kauković, rođena 1999. godine u Bihaću, istraživačka je novinarka TRT Balkana, gdje se kroz svoj rad bavi dokumentovanjem ratnih zločina, kršenja ljudskih prava i sudbina ljudi pogođenih sukobima. Diplomirala je kriminologiju na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, a autorica je brojnih digitalnih reportaža, dokumentarnih sadržaja, izložbi i serijala posvećenih istraživačkom novinarstvu, ratnom naslijeđu i ljudskim pravima. Posebno je posvećena dokumentovanju palestinskog pitanja, nastojeći kroz svoje priče dati glas onima čija su prava ugrožena i čije se sudbine često nalaze izvan fokusa javnosti. Nagrada „Nino Ćatić“ dodijeljena joj je za rad koji na snažan i autentičan način povezuje prošlost i sadašnjost, podsjećajući da ljudske tragedije, borba za opstanak i potraga za sigurnošću ne poznaju granice ni vrijeme.

 

Dobitnik novinarske nagrade „Nino Ćatić“ za najbolju fotografiju u 2026. godini je Alen Fukelj za fotografiju „Majka – Srebrenica“.

Alen Fukelj je bosanskohercegovački multimedijalni producent, videograf i montažer iz Sarajeva, profesionalno angažovan u medijskoj kući TRT Balkan. Tokom svoje karijere radio je na poslovima video i audio montaže, animacije te multimedijalne produkcije, usavršavajući svoje znanje kroz brojne stručne edukacije, uključujući i prestižni BBC-jev trening za „Shoot/Edit“ formate.Nagrađena fotografija „Majka – Srebrenica“ na snažan i emotivan način prikazuje bol, dostojanstvo i istrajnost majki Srebrenice, čuvajući kroz jedan kadar sjećanje na žrtve genocida i trajnu borbu za istinu i pravdu. Čestitamo Alenu Fukelju na ovom značajnom priznanju i zahvaljujemo mu što kroz svoj rad doprinosi očuvanju kulture sjećanja i dokumentovanju istine o Srebrenici.

 

Dobitnica novinarske nagrade „Nino Ćatić“ za najbolji pisani tekst objavljen na web-portalu i u novinama je Selma Melez za rad „Pisma Nine Ćatića: Riječi koje su preživjele genocid“.

Kroz svoj rad u okviru portala BIRN/Detektor, Selma Melez godinama prati sudske procese za ratne zločine, pitanja tranzicijske pravde, potragu za nestalim osobama i prava žrtava. Njen nagrađeni tekst donosi snažno svjedočanstvo o Nini Ćatiću i riječima koje su, uprkos genocidu, ostale trajni podsjetnik na istinu, sjećanje i ljudsko dostojanstvo.
Posebne pohvale i redakciji Detektora zbog dugogodišnjeg istraživačkog pristupa i kontinuiranog bavljenja temama od izuzetnog društvenog značaja, uključujući genocid u Srebrenici, negiranje genocida, ratne zločine i procese suočavanja s prošlošću, nadilazeći okvire svakodnevnog izvještavanja i doprinoseći očuvanju činjenica i kulture sjećanja.

 

Dobitnica novinarske nagrade „Nino Ćatić“ za najbolji televizijski prilog je Adna Ganibegović za rad „Trideset godina poslije: Anatomija genocida“.

Kroz nagrađeni prilog Adna Ganibegović na dokumentovan, analitičan i profesionalan način obrađuje temu genocida u Srebrenici, podsjećajući na činjenice, posljedice i važnost očuvanja kulture sjećanja tri decenije nakon počinjenog zločina.
Adna Ganibegović radi kao digitalna producentica i prezenterka za TRT Balkan, gdje kroz različite videoformate i izvještaje prati teme vezane za ratne sukobe, geopolitiku, ljudska prava i stradanje civila. Njeni autorski radovi prepoznatljivi su po posvećenosti temama od javnog značaja i nastojanju da kroz savremene medijske forme približe složene društvene i historijske procese široj publici.

 

Dobitnik novinarske nagrade „Nino Ćatić“ za najbolji radijski izvještaj je Ernad Pandžić za rad „Dvije majke. Dva rata. Jedna tišina.“

Kroz snažnu i emotivnu priču, ovaj rad povezuje iskustva dvije majke obilježene različitim ratovima, ali ujedinjene istim bolom, gubitkom i tišinom koja ostaje nakon tragedije. Na upečatljiv način podsjeća na univerzalnost ljudske patnje i važnost njegovanja kulture sjećanja.
Ernad Pandžić je bosanskohercegovački režiser i autor koji djeluje u okviru Media centra Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u čijem sastavu djeluje i BIR TV. Tokom svoje karijere radio je na brojnim dokumentarnim filmovima, televizijskim reportažama i drugim medijskim sadržajima, a njegov rad karakterišu snažan autorski pristup i posvećenost društveno važnim temama.

Sedmi put dodjeljena novinarska nagrada Nino Ćatić: Priznanja novinarima koji cuvaju istinu o Srebrenici

 

Udruženje „Biti novinar“, iza kojeg stoje Emina Hodžić i Dino Durmić, dodijelilo je sedmu međunarodnu novinarsku nagradu „Nino Ćatić“, kojom se odaje priznanje autorima za profesionalno izvještavanje o genocidu u Srebrenici i doprinos očuvanju kulture sjećanja.

Prema riječima Dine Durmića, na ovogodišnji konkurs pristiglo je između 70 i 80 radova u svim kategorijama.

– Specijalna priznanja za doprinos izvještavanju o istini i genocidu u Srebrenici dodijeljena su generalnom direktoru RTV Federacije BiH Bakiru Hadžiomeroviću, srebreničkom novinaru Sadiku Salimoviću te Muhamedu Kahrimanoviću, koji je u julu 1995. godine zabilježio prve snimke proboja preživjelih iz marša smrti – kazao je Durmić.

Nagradu za najbolji radijski izvještaj osvojio je Ernad Pandžić (BIR TV), za najbolju fotografiju Alen Fukelj (TRT Balkan), za najbolji televizijski prilog Adna Ganibegović (TRT Balkan), dok je nagrada za najbolji blog odnosno vlog pripala Aidi Kauković s platforme TRT-a Balkan. Nagradu za najbolji pisani tekst za web dobila je Selma Melez (BIRN BiH).

Emina Hodžić istakla je da je svaka nova dodjela potvrda značaja nagrade i njene misije.

– Ovo je već sedma dodjela nagrade ‘Nino Ćatić’ i na to smo posebno ponosni. Naša profesija obavezuje nas da govorimo o genocidu i izvještavamo o istini, koja je uvijek samo jedna – kazala je Hodžić.

Dobitnik specijalnog priznanja Sadik Salimović rekao je da mu priznanje predstavlja posebno priznanje za više od pet decenija novinarskog rada.

– Novinar sam 53 godine, a posljednje 23 radio sam kao dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Srebrenice. Intervjuisao sam stotine srebreničkih majki i svaka njihova suza utkana je u ovo priznanje. Posebno mi znači što nagrada nosi ime mog komšije Nine Ćatića, koji ni nakon 31 godine nije pronađen, ali čije ime i djelo žive među nama – kazao je Salimović.

Dobitnik nagrade za najbolji radijski izvještaj Ernad Pandžić rekao je da je u nagrađenoj priči povezao sudbine Nihada Nine Ćatića i novinara Al Jazeere ubijenog tokom izraelskih napada u Gazi.

– Obojicu povezuje to što su do posljednjeg trenutka ostali uz svoj narod i izvještavali o istini, iako su imali priliku da odu – rekao je Pandžić.

Međunarodna novinarska nagrada nosi ime Nihada Nine Ćatića, novinara koji je 10. jula 1995. godine uputio posljednji izvještaj iz opkoljene Srebrenice u program RTV Bosne i Hercegovine, nakon čega mu se gubi svaki trag.

Nagrada je ustanovljena s ciljem očuvanja sjećanja na njegovu profesionalnu hrabrost i na žrtve genocida u Srebrenici.

federalna.ba/Fena


Dok čekamo nove dobitnike: Evo kako je nastala novinarska nagrada u čast Nine Ćatića i ko je do sada dobijao nagrade

Udruženje "Biti novinar", iza kojeg stoje Emina Hodžić i Dino Durmić s Federalne televizije, i ove godine dodjeljuje nagradu posvećenu novinaru Nihadu Nini Ćatiću, koji se 10. jula 1995. posljednji put javio iz Srebrenice u program Radio-televizije Bosne i Hercegovine.
Pročitajte više na: Portal Klix

KONKURS 2026

Udruženje “Biti novinar”, iza kojeg stoje Emina Hodžić i Dino Durmić s Federalne televizije, i ove godine dodjeljuje nagradu posvećenu novinaru Nihadu Nini Ćatiću, koji se 10. jula 1995. posljednji put javio iz Srebrenice u program Radio-televizije Bosne i Hercegovine.

 

Nihada Ninu Ćatića pamtimo kao novinara koji je 10. jula 1995. godine odaslao posljednji izvještaj iz Srebrenice. Pamtimo i da je Nihad Nino Ćatić bio pjesnik i predivan čovjek!

Zahvaljujući Nihadovoj posthumno objavljenoj knjizi Ljudi beznađa mnogo jasnije ukazuje se slika grada, prostora i vremena, od one koja je ostala sačuvana na snimcima i fotografijama stranih novinara ili lokalnih kamermana.

Zaboravljeni Nihada Nine Ćatića:

„Nismo bili dio Zapada / Nit zatvoreni iza Zavjesa.

Zar je krivica ovih patnika / Da mirno gledate naše humke?“

Ovogodišnja tema: Poricanje genocida i pokušaj zataškavanja – nastavak izvršenja!

Poricanje genocida nije izraz nesposobnosti poricatelja da saznaju i prihvate istinu. To je nastavak njegovog izvršenja uz poruku žrtvama da mržnja nije prestala. To je potvrda izopačenog kontinuiteta koji je u suprotnosti sa temeljnim principima ljudskosti.

Nikada ne smijemo zaboraviti da je zločinac Ratko Mladić poricao da se spremaju ubistva, uvjeravajući zarobljene Bošnjake , kao i predstavnike međunarodne zajednice da će svi zarobljeni biti evakuirani. Od početka do kraja je poricao da se ubistva događaju, iako je lično obilazio mjesta egzekucija i vršio nadzor na zločinima genocida.

Kada su objavljene satelitske snimke masovnih grobnica, vlasti entiteta Republika Srpske su, u jesen 1995. godine, pokrenule operaciju premještanja masakriranih tijela iz primarnih u sekundarne i tercijalne masovne grobnice, sve to u pokušaju prikiravanja zločina genocida. Poricanje genocida i pokušaj zataškavanja – nastavak izvršenja!

TEMELJNA PORUKA: Mira u našim srcima nikada neće biti. Njega ne može niti će biti, tuga i nemir, suze Majki Srebrenice, sve dok se počinjeni užasi ne nazovu pravim imenom i počinioci se ne smatraju ubicama i zločincima. Poricanje i zataškavanje od samoga početka – prezir je prema ljudskosti i kulturi mira!

KONKURS 2026. – PRAVILA I USLOVI

Prijaviti se mogu novinarke i novinari iz cijele Bosne i Hercegovine, ali i regiona. Konkurs je otvoren od 15. juna do 1. jula ove godine, a svoje radove možete slati na e-mail adresu bitinovinar@gmail.com sa naznakom "Prijava rada za novinarsku nagradu Nino Ćatić".

Nagrade će biti dodijeljene 10. jula u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, simbolično na datum kada se novinar Nino Ćatić posljednji put javio iz Srebrenice u program Radio-televizije Bosne i Hercegovine.

I ove godine, nagrade će biti dodijeljene u pet kategorija (radijski izvještaj, TV prilog (u trajanju do 6 minuta), web, fotografija i blog), a koje ste uradili u prethodnoj godini.

U kategoriji "Blog/vlog" prijaviti se, osim novinara, mogu i svi građani BiH koji imaju izražen talenat za pisanje/snimanje. Za sve kategorije i dobitnike dodjeljuje se plaketa i novčana nagrada.

Specijalna priznanja bit će dodijeljena novinarima/reporterima medijskih kuća u BiH koji su svojim radom doprinijeli tome da istina o Srebrenici bude predstavljena širom Bosne i Hercegovine, ali i svijeta, a o tome će odlučivati članovi Udruženja "Biti novinar" i druge kolege novinari.

Ovogodišnje članove žirija s ponosom predstavljamo, a to su: Marko Divković, Marinko Sekulić Kokeza, prof. Šaćir Filandra, Denis Latin, hrvatski urednik i novinar,  prof. Sanjin Kodrić i crnogorsko-bosanski pisac i kolumnista Andrej Nikolaidis. Kao počasni član žirija ostaje novinarka Almasa Hadžić.

 

Udruženje "Biti novinar" je nezavisna, nevladina, nestranačka, neprofitna organizacija koja radi na očuvanju i podsticanju profesionalnog, nepristrasnog, etičnog i objektivnog novinarskog izvještavanja u Bosni i Hercegovini.


Šestu godinu zaredom, u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari dodijeljena je novinarska nagrada „Nino Ćatić”

Konkurs za dodjelu novinarske nagrade „Nino Ćatić“ kao i prethodnih godina objavljen je u pet kategorija. Ovogodišnja tema je “Genocid u Srebrenici: 30 godina poslije. Suočavanje sa istinom!

Šesta dodjela novinarske nagrade “Nino Ćatić” održana je u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari, u sklopu 30. godišnjice obilježavanja genocida u Srebrenici.

Udruženje „Biti novinar” iza kojeg stoje Emina Hodžić i Dino Durmić, novinari  Federalne televizije, i ove godine, šesti put, organiziralo je dodjelu nagrade posvećenu novinaru Nihadu Nini Ćatiću, koji se 10. jula 1995. posljednji put javio iz Srebrenice u program Radio-televizije Bosne i Hercegovine.

Nagrada je dodijeljena u pet kategorija: radijski izvještaj, televizijski prilog, pisani tekst, fotografija i blog/vlog.

Nagradu za najbolji radijski izvještaj dobio je Nijaz Memić sa BH Radija 1 i to za rad “Radio dokument Majka Saliha“.

Najbolji televizijski prilog, po ocjeni žirija, je rad „364 dana Srebrenice“ Harisa  Domazeta, novinara TRT Balkan.

U konkurenciji pisanog teksta/weba najbolja je bila Aida Trepanić Hebib, novinarka BIRN-a BiH/Detektora i to za rad „Može li uspjeti srebrenički pokušaj uklanjanja negiranja genocida na mrežama“.

Ivan Mandić dobio je nagradu za najbolju fotografiju pod nazivom „Sjećanje u tišini“.

Pobjednica u kategoriji bloga/vloga je Aida Kauković i to za rad „Ramazan u Potočarima: nekad i sad“.

Dodijeljene su i dvije specijalne nagrade za doprinos u očuvanju istine o genocidu u Srebrenici Kasimu Softiću, glavnom uredniku BIR Televizije i Ajši Hafizović-Hadžimešić, novinarki Preporoda.

Također, posthumno je dodijeljena nagrada producentu Federalne televizije Denijalu Smailbegoviću.

 

Članovi žirija koji su ove godine odlučivali o nagradama su: Marko Divković, Marinko Sekulić, prof. Šaćir Filandra, hrvatski urednik i novinar Denis Latin, prof. Sanjin Kodrić i crnogorsko-bosanski pisac Andrej Nikolaidis.


KONKURS 2025.

Uvijek kada dođemo u Potočare, a tu smo s našim mislima i molitvama 365 dana svake godine, osjećamo se tužno i dostojanstveno, ali okupljeni s ciljem: Genocid u Srebrenici mora, treba, jeste i uvijek će biti, najvažnije mjesto molitve, poštovanja, odgovornosti... Srebrenica je prostor našeg poštovanja, naše tuge, naše budućnosti. Mjesto našeg zavjeta da svako od nas naspram svoje dužnosti mora biti odgovoran, a dužnost je i Biti novinar!

BITI NOVINAR: NIHAD NINO ĆATIĆ - SREBRENICA 2025.

Majke Srebrenice, sve majke naših šehida su inspiracija. Ovo je godina kada obilježavamo 30 godina od genocida. Sa nama će ovdje biti prijatelji istine iz cijeloga svijeta.

Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokaliteta, od čega u 77 masovnih grobnica. Najmlađa,do sada, ukopana žrtva u Potočarima bilo je novorođenče, djevojčica Fatima Muhić, a najstarija nana Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine. Za više od hiljadu žrtava genocida još se traga. Kroz čuvanje i unapređenje memorijalne infrastrukture, prikupljanje i objavljivanje usmene historije, razvijanje programa, međunarodne saradnje, važno je njegovati istinski novinarski profesionalizam što je temeljni cilj Udruženja „Biti novinar“ i nagrade posvećene novinaru i pjesniku Nihadu Nini Ćatiću. Na taj način doprinosimo miru, ali i otvaramo naša srca kroz uspomenu na ovaj fenomen novinarske i profesionalne žrtve, istovremeno održavajući sjećanja na žrtve i pouku generacijama koje dolaze.

Udruženje “Biti novinar”, iza kojeg stoje Emina Hodžić i Dino Durmić s Federalne televizije, i ove godine, šesti put, dodjeljuje nagradu posvećenu novinaru Nihadu Nini Ćatiću, koji se 10. jula 1995. posljednji put javio iz Srebrenice u program Radio-televizije Bosne i Hercegovine.

TEMA ZA PRIJAVU: Genocid u Srebrenici: 30 godina poslije. Suočavanje sa istinom!

U povodu obilježavanja 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima sigurne zone UN-a Srebrenica, gradu Srebrenici i njenim građanima dodijeljena je prestižna Mediteranska nagrada za mir, dok je simbol sjećanja na žrtve Srebrenice svečano položen među druge svjetske simbole stradanja, uz Gerniku i Hirošimu, u svetište Totema mira u Napulju.

Srebrenica danas ovdje nije samo simbol bola, već i univerzalni simbol otpora zaboravu i negiranju istine. Ova nagrada nije samo priznanje prošlosti, već i zavjet za budućnost - budućnost zasnovanu na pravdi i istini. Genocid počinjen u Srebrenici 1995. godine tragedija je cijelog čovječanstva i opomena budućim generacijama. Borba za istinu i pravdu preživjelih i porodica žrtava nije bila i neće biti borba za osvetu, već za dostojanstveno sjećanje i trajni mir. Srebrenica danas nosi dva lica - lice sjećanja i lice nade. Graditi zajednicu koja vjeruje u dijalog, poštovanje i suživot. Poruka svijetu je jasna: sjećanje je naša snaga, a mir je naša budućnost. Posebnu težinu svečanosti dala je i inauguracija svetišta posvećenog papi Franji, koje je, prema riječima generalnog sekretara Fondacije Sjedinjene Države Svijeta, Michelea Capassa, postalo jedinstven simbol
u svijetu. U ovaj spomenik postavljene su urne s relikvijama žrtava iz glavnih zemalja pogođenih ratovima, uz relikvije iz „gradova mučenika“ 20. i 21. stoljeća - među kojima su Srebrenica, Gernika, Hirošima, Sarajevo, Alep, Gaza i mnogi drugi simboli ljudskog stradanja. U vezi sa sramotnim pokušajima negiranja genocida u Srebrenici, ne samo od ultradesničarskih grupa, već i zvaničnika u Srbiji i Republici Srpskoj,

Karahasan je napisao:
"Strašno je teško suočiti se sa svojim zločinom ili zločinom počinjenim u svoje ime. Samo najveći i najbolji među ljudima mogu reći, počinio sam zločin, oprosti mi. To mogu veliki, ne može to učiniti ljudski prosjek i podprosjek. Drugo, u srpskom društvu, kako u Srbiji tako i Republici Srpskoj, nema ni nagovještaja katarze koja je neophodna za suočenje sa sobom".

KONKURS 2025. – PRAVILA I USLOVI

Prijaviti se mogu novinarke i novinari iz cijele Bosne i Hercegovine, ali i regiona. Konkurs je otvoren od 16. juna do 1. jula ove godine, a svoje radove možete slati na e-mail adresu bitinovinar@gmail.com sa naznakom "Prijava rada za novinarsku nagradu Nino Ćatić".

Nagrade će biti dodijeljene 10. jula u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, simbolično na datum kada se novinar Nino Ćatić posljednji put javio iz Srebrenice u program Radio-televizije Bosne i Hercegovine.
I ove godine, nagrade će biti dodijeljene u pet kategorija (radijski izvještaj, TV prilog (u trajanju do 6 minuta), web, fotografija i blog) U kategoriji "Blog/vlog" prijaviti se, osim novinara, mogu i svi građani BiH koji imaju izražen talenat za pisanje/snimanje. Za sve kategorije i dobitnike dodjeljuje se plaketa i novčana nagrada. Specijalna priznanja bit će dodijeljena novinarima/reporterima medijskih kuća u BiH koji su svojim radom doprinijeli tome da istina o Srebrenici bude predstavljena širom Bosne i Hercegovine, ali i svijeta, a o tome će odlučivati članovi Udruženja "Biti novinar" i druge kolege novinari.

Ovogodišnje članove žirija s ponosom predstavljamo, a to su: Marko Divković, Marinko Sekulić Kokeza, prof. Šaćir Filandra, Denis Latin, hrvatski urednik i novinar. Također, tu su i dva nova člana: prof. Sanjin Kodrić i crnogorsko- bosanski pisac i kolumnista Andrej Nikolaidis. Kao počasni član žirija ostaje novinarka Almasa Hadžić.

Nihad Nino Ćatić bio je novinar iz Srebrenice. Njegovu riječ i glas pamtimo iz najdramatičnijih dana za Srebrenicu i Bosnu i Hercegovinu. Posljednji put se javio 10. jula 1995. moleći očajnički da se pomogne Srebrenici. Posljednji put je viđen 11. jula 1995. nakon čega mu se gubi svaki trag. Njemu u čast, Udruženje "Biti novinar" i ove godine želi podstaknuti novinarke i novinare da se bave profesionalnim i objektivnim izvještavanjem o svim dešavanjima u Bosni i Hercegovini.

Udruženje "Biti novinar" je nezavisna, nevladina, nestranačka, neprofitna organizacija koja radi na očuvanju i podsticanju profesionalnog, nepristrasnog, etičnog i objektivnog novinarskog izvještavanja u Bosni i Hercegovini.


Predsjedavajući Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović razgovarao sa predstavnicima Udruženja „Biti novinar“

Predsjedavajući Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović razgovarao je sa Eminom Hodžić i Dinom Durmićem, predstavnicima Udruženja „Biti novinar“, koje već pet godina dodjeljuje nagradu „Nino Ćatić“ za novinarsko izvještavanje o Srebrenici

 

 

Dr. Bećirović je tokom razgovora naglasio važnost uloge medija u izgradnji povjerenja u postkonfliktnom društvu i dodao da istina nema alternativu. Istinito i hrabro izvještavanje je ključni preduslov za izgradnju stabilnog društva, a novinar Nino Ćatić je dosljedno i hrabro izvještavao iz Srebrenice, sve do posljednjeg trenutka, kada je Srebrenica okupirana, a nad njenim stanovništvom počinjen genocid, dodao je dr. Bećirović.

Predstavnici Udruženja „Biti novinar“ zahvalili su se predsjedavajućem Predsjedništva BiH dr. Denisu Bećiroviću za podršku i visoko pokroviteljstvo dodjele novinarske nagrade „Nino Ćatić“. Predsjedavajućem Bećiroviću uručili su i specijalnu plaketu Udruženja „Biti novinar.“

Tokom razgovora je naglašeno da mediji daju neprocjenjivo važan doprinos širenju istine i razvijanju kulture sjećanja, a novinarska nagrada „Nino Ćatić“ doprinosi širenju istine o genocidu u Srebrenici. Posebno je važan poticaj medijima u vremenu kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila Rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Danom sjećanja i obilježavanja genocida nad Bošnjacima u Srebrenici 1995.

Dr. Bećirović je rekao da je nedopustivo da se neki mediji u regiji stavljaju u funkciju ideologija povezanih sa počinjenim genocidom. Dodao je da sama činjenica da je novinarska nagrada „Nino Ćatić“ dobila regionalni karakter, te da je sve više nominiranih novinara iz država regije, govori o važnom procesu širenja i jačanja istine o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici. Naša generacija ima važnu obavezu, da na temeljima istine gradi kulturu sjećanja i dadne svoj maksimum na institucionalnoj memorijalizaciji, zaključio je dr. Bećirović.


Peti put dodijeljena novinarska nagrada “Nino Ćatić”

 

Ovogodišnji konkurs za dodjelu novinarske nagrade ‘Nino Ćatić’ objavljen je u pet kategorija na temu “Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici – nova šansa za katarzu i civilizacijsko postignuće!”
Peta dodjela novinarske nagrade “Nino Ćatić” održana je u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari, u sklopu godišnjice obilježavanja genocida u Srebrenici.

Dino Durmić, jedan od inicijatora dodjele ove nagrade, kazao je da je ponosan što je u pitanju peta dodjela nagrade „Nino Ćatić“, te što je od prošle godine nagrada međunarodnog karaktera.

-Prijavljuju se novinari iz BiH i zemalja regiona. Pristiglo nam je nešto više od 80 radova, a dobitnike nagrada birali su članovi međunarodnog žirija. Drago nam je što njegujemo sjećanje na kolegu Ninu Ćatića i obilježavamo i čuvamo sjećanje na genocid u Srebrenici – kazao je Durmić.
Dodaje da je dobitnik nagrade za najbolji vlog Mersiha Bešić, za najbolju fotografiju nagradu je dobio Ahmet Bešić, a nagradu za najbolji pisani tekst dobio je Dragan Bursać. Nagradu za najbolji televizijski prilog dobio je novinar FTV-a Hasan Gabela, dok je najbolji radijski prilog imala Koraljka Kurcenberger sa BH Radija 1.
Jedan od inicijatora dodjele ove novinarske nagrade, Emina Hodžić, napominje da je bitno spominjati svaku nevinu žrtvu genocida kako se to nikada ne bi ponovilo.

-Na žalost ponovo svjedočimo svemu tome u Gazi i Ukrajini. Dolaze nam nestvarne scene onoga što smo već vidjeli ovdje. Nismo završili priču u BiH i vjerovatno je nikada nećemo ni završiti. Posmrtni ostaci još uvijek nisu pronađeni, još je mnogo ljudi koje ovdje treba ukopati – kazala je Hodžić.
Dodala je da mediji mogu pomoći da glas, odnosno poruka, dospije do svakog dijela svijeta i da nagrada „Nino Ćatić“ doprinosi tom cilju.

Ovogodišnji konkurs za dodjelu novinarske nagrade ‘Nino Ćatić’ objavljen je u pet kategorija na temu “Međunarodni dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici – nova šansa za katarzu i civilizacijsko postignuće!”.